ATRAKCIJE

Crkva sv. Marka

Crkva Sv. Marka jedna je od najstarijih zgrada u Zagrebu, smještena na Trgu Sv. Marka i lako prepoznatljiva po svome šarenom krovu. Prvi se put spominje u popisu župnih crkava u Kaptolskom statutu iz 1334. godine. Sagrađena je u 13. stoljeću; od tog prvog, romaničkog razdoblja, sačuvani su samo prozor na južnom zidu i zvonik. Gotički lukovi i svetište izgrađeni su u drugoj polovici 14. stoljeća, kada je crkva dobila najvrjedniji dio – luksuzni južni gotički portal. Sjeverozapadni zid sadrži najstariji poznati grb grada Zagreba iz 1499. godine. Svakako pogledajte prekrasan interijer sa kipovima poznatog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, i freskama koje je naslikao Jozo Kljaković.

Adresa: Trg Sv Marka 5, Zagreb

Crkva sv. Katarine


Crkva sv. Katarine je barokna crkva u Zagrebu. Izgradili su je isusovci između 1620 i 1632. To je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem. Kapele imaju pet drvenih baroknih oltara (17. stoljeće) i jedan mramorni oltar iz 1729. godine. Kameni strop i zidovi karakteriziraju raskošne štukature iz 1732. godine. Crkva je temeljito rekonstruirana nakon potresa 1880. godine, temeljena na dizajnu Hermanna Bollea.

Muzej Mimara

Muzej Mimara je umjetnički muzej u gradu Zagrebu, Hrvatska. Nalazi se na Rooseveltovom trgu, u njemu se nalazi zbirka Wiltrude i Ante Topića Mimare. Smješten je u neorenesansnoj bivšoj školskoj zgradi (1883.), zbirka obuhvaća širok spektar razdoblja i regija. U njemu ćete naći arheološki odjel s 200 predmeta; izložbe drevnih umjetničkih djela dalekog istoka; staklo, tekstil i zbirka namještaja koja se proteže stoljećima; i 1000 europskih umjetničkih djela. U zbirci slika svakako pogledajte radove Raphaela, Caravaggioa, Rembrandta, Boscha, Velázqueza, Goye, Maneta, Renoira i Degasa.

Adresa: Trg Franklina Roosevelta 5
Službena stranica: www.mimara.hr

Muzej grada Zagreba


Gradski muzej u Zagrebu ili Muzej Grada Zagreba koji se nalazi u Opatičkoj ulici 20, osnovala ga je 1907. godine Udruga braće Hrvatskog zmaja. Nalazi se u obnovljenom monumentalnom kompleksu (12. stoljeće Popov toranj, Opservatorij, 17. st. Zaklada Zakmardi) nekadašnjeg samostana klarisa iz 1650. godine. Muzej se bavi temama iz kulturne, umjetničke, gospodarske i političke povijesti grada koji se proteže od prapovijesti, rimskih nalaza, sve do suvremenog doba. Sastoji se od 75.000 predmeta koji se sustavno uređuju u kombiniranom kronološkom i tematskom pristupu zbirkama umjetničkih i svjetovnih predmeta karakterističnih za grad i njegovu povijest.

Adresa: Opatička ulica 20, 10000, Zagreb
Službena stranica: www.mgz.hr

Park Maksimir


Park Maksimir je najstariji javni park u Zagrebu. Dio je kulturne baštine grada i stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Osnovan 1787. godine, park Maksimir bio je prvi veliki javni park u jugoistočnoj Europi i prethodi većini europskih javnih parkova. Park je otvoren 1794. godine na inicijativu čovjeka po kojemu je i imenovan, biskupom Maksimilijanom Vrhovcem iz Zagreba (1752.-1827.). U to je vrijeme park bio smješten na periferiji grada, iako je danas okružen mnogim gradskim četvrtima. Nekada je bio gusta grabova (Carpinus betulus) i hrastova (Quercus robur i Q petraea) šuma. Ostatak izvorne šume opstao je u parku, ukupne površine iznad 1.005 hektara (4,07 km2).

Službena stranica: www.park-maksimir.hr

Kamenita vrata


Kamenita vrata bila su jedan od četiri izvorna ulaza u zidani gornji grad feudalnog razdoblja. Godine 1731. veliki požar je uništio veći dio grada, a legenda kazuje da je slika Djevice Marije neokrnjena preživjela požar. Rekonstruirana su 1760. godine. Danas možete vidjeti ljude kako mole u crkvenim klupama, stropove crne od čađe i svijeće koje gore kao svjedočanstvo vjere u hrvatskom narodu.

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala na Kaptolu je rimokatolička institucija, ne samo najviša zgrada u Hrvatskoj, nego i najmonumentalnija sakralna građevina u gotičkom stilu jugoistočno od Alpa. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije i kraljevima sv. Stjepanu i sv. Ladislavu. Katedrala je tipično gotička, kao i sakristija, koja ima veliku arhitektonsku vrijednost. Znameniti su njeni istaknuti zvonici jer su vidljivi iz većine dijelova grada.

Godine 1093. kada je kralj Ladislav (1040.-1095.) preselio biskupsku stolicu iz Siska u Zagreb, proglasio je postojeću crkvu kao katedralu. Gradnja na katedrali započela je nedugo nakon njegove smrti, a završena je 1217. godine i posvećena od kralja Andrije II. Obrambeni zid je uništen od Mongola 1242. godine, ali ga je nekoliko godina kasnije obnovio biskup Timotej (1263.-1287.). Krajem 15. stoljeća osmansko carstvo je napalo Hrvatsku, potaknuvši izgradnju utvrđenih zidina oko katedrale, od kojih su neki još uvijek netaknuti. U 17. stoljeću na južnoj je strani podignuta utvrđena renesansna straža, a služila je kao vojno promatranje, zbog osmanske prijetnje.

Katedrala je ozbiljno oštećena u potresu 1880. godine. Restauriranje u neo-gotičkom stilu vodio je Hermann Bollé, dovodeći katedralu u današnji oblik.

U katedrali se nalazi reljef kardinala Alojzija Stepinca s Kristom koji je izradio hrvatski kipar Ivan Meštrović. Katedralu je 5. lipnja 2011. posjetio papa Benedikt XVI. gdje je slavio nedjeljnu misu i molio se pred grobom blaženog Alojzija Stepinca.

Dolac


Dolac je najposjećenija i najpoznatija tržnica u Zagrebu, poznata po svojoj kombinaciji tradicionalnog otvorenog dijela i zaštićenim dijelom ispod. Nalazi se samo nekoliko desetaka metara od glavnog gradskog trga, Trga bana Jelačića, između najstarijih dijelova Zagreba, Gradeca i Kaptola.

Zagrebački botanički vrt


Botanički vrt u Zagrebu smješten je u samom središtu grada. Osnovao ga je 1889. godine Antun Heinz, profesor Sveučilišta u Zagrebu, za javnost je otvoren 1891. godine, i dio je Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Vrt je površine 5 hektara, a nalazi se na nadmorskoj visini od 120 metara iznad razine mora. Dom je više od 10.000 biljnih vrsta iz cijelog svijeta, uključujući i 1.800 egzotičnih vrsta. Ima velike ribnjake za vodene biljke. Vrtni ribnjaci oslikalni nekim od najznačajnijih djela Slave Raškaj.

Adresa: Marulićev trg 9A, Zagreb
Službena stranica: hirc.botanic.hr

Umjetnički paviljon


Umjetnički paviljon u Zagrebu nalazi se na području Donjeg grada, južno od Trga Nikole Šubića Zrinskog i sjeverno od Trga kralja Tomislava sa glavnom zagrebačkom željezničkom stanicom. Osnovana 1898. godine, najstarija je galerija u jugoistočnoj Europi i jedina galerija u Zagrebu posebno namijenjena izložbama velikih razmjera.

Adresa: Trg kralja Tomislava 22, 10000, Zagreb
Službena stranica: www.umjetnicki-paviljon.hr

Kula Lotrščak


Kula Lotrščak utvrđena je kula koja se nalazi u Zagrebu, u starom dijelu grada zvanom Gradec ili Gornji grad. Kula, koja datira iz 13. stoljeća, sagrađena je kako bi se čuvala južna vrata gradskog zida Gradeca.

Ime je izvedeno iz latinskog “campana latrunculorum”, što znači “kradljivci zvona”, koji se odnosi na zvono smješteno u kulu 1646. godine kako bi signaliziralo zatvaranje gradskih vrata.

Adresa: Strossmayerovo šetalište 9, 10000, Zagreb.

Hrvatsko narodno kazalište


Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, poznato kao HNK Zagreb, kazališna je, operna i baletna kuća smještena u Zagrebu.

Kazalište se razvilo iz prvog gradskog kazališta izgrađenog 1836. godine, smještenog u današnjoj Staroj gradskoj vijećnici. Osnovano je 1860. godine kao Hrvatsko narodno kazalište, a 1861. godine potporom vlade došlo je u ravnopravan položaj s mnogim europskim nacionalnim kazalištima.

Austro-ugarski car Franjo Josip I bio je na otvorenju kazališta tijekom svog posjeta gradu 1895. godine. Zgrada je projekt poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera koji su projektirali nekoliko kazališta u Beču.

Na ulazu u kazalište nalazi se fontana Zdenac života, koju je 1905. godine dizajnirao hrvatski umjetnik i kipar Ivan Meštrović.

Mnogi vodeći hrvatski umjetnici radili su u kazalištu. Prvi voditelj i dramaturg bio je grčko-hrvatski pjesnik Dimitrija Demeter, vodeći aktivist hrvatskog nacionalnog pokreta, a Ivan Zajc prvi dirigent. Jakov Gotovac bio je operni dirigent kazališta od 1923. do 1958. godine. Ovdje je započeo svoj rad poznati hrvatski kazališni redatelj Branko Gavella, kao i prva hrvatska primabalerina Mia Čorak Slavenska.

Kazalište su posjetili mnogi međunarodni umjetnici, kao Franz Liszt, Sarah Bernhardt, Franz Lehár, Richard Strauss, Gerard Philipe, Vivien Leigh, Laurence Olivier, Jean-Louis Barrault, Peter Brook, Mario del Monaco i José Carreras.

Adresa: Trg Republike Hrvatske 15, 10000, Zagreb
Službena stranica: www.hnk.hr

Moderna galerija


Moderna galerija je muzej u Zagrebu, koji ima najvažniju i sveobuhvatnu zbirku slika, skulptura i crteža hrvatskih umjetnika iz 19. i 20. stoljeća. Zbirka broji oko 10.000 umjetničkih djela, smještena od 1934. godine u povijesnoj palači Vranyczany u središtu Zagreba, s pogledom na park Zrinjevac. Sekundarna galerija je Studio Josip Račić na Margaretskoj 3.

Adresa: Andrije Hebranga 1, Zagreb
Službena stranica: www.moderna-galerija.hr

Izađite u Tkalčićevu


Tkalčićeva ulica u Zagrebu je lijepa ulica prepuna restorana i kafića. Na tom istom mjestu jednom je tekla rijeka koja je odvojila četvrti Kaptola i Gradeca. Krajem 19. stoljeća, zbog onečišćenja, rijeka je zatvorena i pretvorena u ulice.

A kad zađe sunce, odaberite neki od najboljih zagrebačkih kafića, restorana iili klubova.

Ako želite provesti lijepu večer s voljenom osobom, naći ćete ono što tražite u Tkalči.

Konjščinska 68, 10 040 Zagreb,
Hrvatska

jlozusic@gmail.com

+385 98 211 255

Made with ❤ by Jelena